Slavište, also known as the Kriva Palanka Plain,[1] is a historical region around Kriva Palanka, in the northeastern part of North Macedonia, once by the medieval fortified town of Slavište,[2] also known as Gradište,[3] west of the modern town. The name Slavište is first mentioned in 1321, in the Gračanica charter of Serbian king Stefan Milutin (r. 1282–1321), though it is believed to be older.[4] During the Serbian Empire (1345–1371), the Slavište župa (county) consisted of the surrounding of modern-day Kriva Palanka which was the hereditary land of the Paskačić noble family. It was to the east of the Žegligovo župa, surrounding modern-day Kumanovo, and to the southwest of Osogovo, part of the land of the Dejanović noble family.[5] In 1573, the Ottoman nahia of Slavište was recorded.[3] The region is used in neotectonics.[6]
References
- ↑ Jove Dimitrija Talevski (1998). The borders of the Republic of Macedonia. Kiro Dandaro. p. 196. ISBN 9789989785092.
In the northern part of eastern Macedonia near the flux of the river Kriva Reka, Slaviste or the Kriva Planka Plain
- ↑ Jovan F. Trifunoski (1976). Gde se nalazio grad Slavište?.
- 1 2 Zbornik za narodni život i običaje. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. 1980. pp. 220, 222, 313.
- ↑ Zbornik za narodni život i običaje. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. 1980. p. 219.
Današnja Krivopalanačka oblast u srednjem veku bila je poznata pod imenom Slavište. Pod tim imenom prvi put se pominje 1321. g. u povelji srpskog kralja Milutina izdatoj manastiru Gračanici.16 To oblasno ime svakako je znatno starije od pisanog pomena. Ono jasno ilustruje i etničke prilike u oblasti: bilo je u tesnoj vezi sa opštom etničkom prošlošću nastalom u ranom srednjem veku.17 Sem toga u oblasnom imenu vidi se brojnost slovenskog življa odmah po njegovom naseljavanju. Međutim, da se jedna oblast ili naselje nazivaju imenom narodnosti — Slavište, uzrok je bio nesumnjivo i u tome što je u okolini bilo autohtonih stanovnika druge narodnosti, u ovom slučaju ro- manizovanih Vlaha. Potesi zvani Katunište kod ...
- ↑ Fajfrić 2000, 45.
- ↑ Dénes Lóczy; Miloš Stankoviansky; Adam Kotarba (2 January 2012). Recent Landform Evolution: The Carpatho-Balkan-Dinaric Region. Springer. pp. 417–. ISBN 978-94-007-2448-8.
Sources
- Fajfrić, Željko (2000) [1998]. Sveta loza Stefana Nemanje (in Serbian). Belgrade: "Tehnologije, izdavastvo, agencija Janus", "Rastko".